LENTIS PODRŠKA

MOKRAĆNA BEŠIKA

NAJČEŠĆA PITANJA

Ovde možete pronaći odgovore na često postavljana pitanja o kateterizaciji.

Intermitentna kateterizacija se smatra efikasnom i sigurnom metodom koja pacijentima nudi nezavisnost i značajno poboljšava kvalitet života. Proteklih godina je intermitentna kateterizacija postala preporučena terapija za pacijente s neurogenom bešikom koji pate od bolesti poput paraplegije, spine bifide ili multiple skleroze.

Intermitentna kateterizacija se implementira samo kada lekar pažljivo razmotri sve aspekte pacijentovog stanja. To se radi tako da se bešika isprazni u redovnim intervalima uz pomoć jednog katetera. Između svakog pražnjenja količina urina koja se zadržava u bešici određuje potrebu za intermitentnom kateterizacijom.

Intermitentnu kateterizaciju kod dece mogu sprovoditi roditelji/staratelji ili profesionalni negovatelji koji uvek moraju osigurati primenu principa aseptične kateterizacije. Roditelji/staratelji bi trebali razgovarati sa svojim lekarom ili medicinskim osobljem koje će im objasniti i demonstrirati ispravan proces kateterizacije. Uz dobar trening roditelji/staratelji će naučiti kateterizirati svoje dete.

Sa koliko godina će dete biti u stanju samostalno sprovoditi samokateterizaciju će ovisiti o njihovom individualnom razvoju i samopouzdanju.

Kod dece i dojenčadi se obično koriste kateteri dimenzija 2.0 – 2.7mm (Ch06 – Ch08).

Zdrava bešika je ona koja se prazni redovno, otprilike 5-6 puta dnevno. Učestalost kateterizacije zavisi od osobe i faktorima poput količine tečnosti koju unosite, vremenu, dodatnim propisanim lekovima i vašem specifičnom razlogu kateterizacije. Trebalo bi da razmislite o tome koje se vreme za samokateterizaciju najbolje uklapa u vaš životni stil.

To može varirati ovisno o tome koliko ste aktivni i koliko su visoke temperature. Trebali biste pokušati piti otprilike 1,5 litara tečnosti dnevno. Pokušajte izbegavati pića koja sadrže kofein poput kave i čaja.

Zauzmite udoban položaj, pokušajte da se opustite i odvojite vreme pre nego što pokušate ponovo. Nekim ljudima kupanje pomaže u opuštanju. Ako ustanovite da ne možete sami da ubacite kateter, obratite se svom lekaru.
Pokušajte da ne brinete i sačekajte neko vreme pre nego što pokušate ponovo. Kašalj ponekad pomaže da se kateter olabavi.

Ne dozvolite da se vaša bešika napuni. Sledeći simptomi mogu ukazivati na to da je vaša bešika puna:

  • osetljiv i naduven donji deo stomaka
  • glavobolja
  • osećaj vrućine i znojenja.
Ako urin ne izlazi iz katetera, uklonite taj kateter i pokušajte sa novim. Uverite se da stavite kateter na pravo mesto. Ako i dalje ništa ne izlazi i osećate da vam je bešika puna, obratite se svom lekaru.
Jedna od najčešćih komplikacija usled povremene kateterizacije su infekcije urinarnog trakta. Takođe može biti krvi u urinu, krvarenja iz uretre ili poteškoća sa umetanjem katetera. Ako osetite bilo koji od ovih simptoma, obavezno se obratite lekaru.
  • pečenje
  • visoka temperatura
  • simptomi vrućice
  • zamućen urin neugodna mirisa

Ako primijetite jedan od navedenih simptoma, kontaktirajte svojeg liječnika i povećajte unos tekućine.

DODATNE INFORMACIJE

Ako ste pacijent, medicinska sestra ili zdravstveni radnik i imate pitanja o Lentismed proizvodima ili njihovoj upotrebi, slobodno nas kontaktirajte.