MOKRAĆNI SISTEM

Mokraćni sistem se sastoji od nerava i organa koji sarađuju s mozgom i kičmenom moždinom. Ako se onemogući komunikacija između njih, nastaju poteškoće.

CENTAR ZNANJA

MOKRAĆNA BEŠIKA

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA MOKRAĆNOG SISTEMA

Pre tretiranja poteškoća s bešikom, korisno je da poznajete osnovnu anatomiju i fiziologiju mokraćnog sistema jer će vam olakšati razumevanje tretmana. Mokraćni sistem čine organi čija je glavna funkcija stvaranje i periodično izlučivanje urina.

MOKRAĆNI SISTEM

Pre tretiranja poteškoća s bešikom, korisno je da poznajete osnovnu anatomiju i fiziologiju mokraćnog sistema jer će vam olakšati razumevanje tretmana.

Mokraćni sistem čine organi čija je glavna funkcija stvaranje i periodično izlučivanje urina.

Mokraćni sistem tako osigurava rešavanje otpadnih tvari iz tela preko tečnosti nastale radom bubrega. Proces konstantnog tijeka urina u gornjem i povremeno rešavanje iz donjeg mokraćnog sistema takođe ima važnu ulogu u čišćenju celog sistema od mikroba.

Podela mokraćnog sistema

  • Gornji mokraćni sistem – uključuje sve iznad razine bešike: bubrezi i uretri (mokraćovodi) koji iz bubrega odvode mokraću do bešike
  • Donji mokraćni sistem – sve od mokraćne bešike do vrha uretre (mokraćne cevi)

Bubrezi filtriraju oko 180 litara krvi kroz dan, a od toga se jedna litra izlučuje kao urin. Nakon bubrega, urin se kroz dva mokraćovoda – organe nalik cevi, odvodi u mokraćnu bešiku. Mokraćovodi su dugi 25-30 cm i prolaze kroz stijenku bešike, a poprečni nabor sluznice mokraćne bešike pored otvora sprečava povratak urina prema bubrezima.

Ovo je vrlo važno jer ako se urin vrati u bubrege, može izazvati poteškoće poput infekcija i oštećenja bubrega.

MOKRAĆNA BEŠIKA

Mokraćna bešika je šupalj i rastegljiv organ koji je opušten kada je prazan, a steže se kada je pun. Sastoji se od glatkoga mišića detruzora i kolagena.

Bešika tipično pohranjuje 400-500 ml urina, ali može pohraniti i više (do 750 ml) kada se javlja snažna potreba za mokrenjem.

URETRA I SFINKTERI

Dva sfinktera, unutarnji i vanjski, kontroliraju izvođenje urina iz bešike kroz uretru. Unutarnji sfinkter sprečava istjecanje urina sve do povećanja pritiska u bešici do određene razine. Vanjski sfinkter je kod zdravih osoba pod utjecajem volje. Kod muškaraca je takođe mehanizam vanjskog sfinktera nešto složeniji no kod žena.

Uretra predstavlja završetak mokraćnog sistema kao „izlazni“ kanal mokraćne bešike čija je funkcija izvođenje urina izvan tela. Kod muškaraca je u proseku duga 22.3 cm i prolazi dijelom kroz prostatu, a završava na kraju penisa, otvorom na glaviću.

Kod žena je uretra bitno kraća, tek 3-5 cm, a proteže se od bešike do vanjskog otvora ispod klitorisa.

Zaključak

Mokraćni sistem se općenito sastoji od složene mreže živaca i organa koji djeluju u sprezi s mozgom i kičmenom moždinom. Pri uobičajenim uvjetima, mozak i mokraćna bešika „komuniciraju“ za uspešno pohranjivanje i izlučivanje urina.

U slučaju da je ova komunikacija zbog nekog razloga onemogućena, kao npr. u slučaju povrede kičmene moždine, nastupit će poteškoće.