Osobe sa retencijom često nisu svesne da im se mokraćna bešika ne može isprazniti do kraja, što predstavlja opasnost po zdravlje i život.
CENTAR ZNANJA
MOKRAĆNA BEŠIKA
PRETRAGE MOKRAĆNOG SISTEMA
Urinarna retencija nemogućnost je potpunog pražnjenja bešike i može biti akutna ili kronična. Budući da je reč o zdravstvenom stanju koje predstavlja rizik za zdravlje i život osobe, potrebno ga je prepoznati i tretirati.
Urinarna retencija
Ako imate kroničnu retenciju, to znači da možete mokriti, ali ne možete isprazniti mokraćnu bešiku do kraja. Često je slučaj da osobe s kroničnom retencijom nisu svjesne da nakon mokrenja u njihovoj bešici ima još urina.
Retencija urina često se otkrije tek kada se pojave druge poteškoće vezane uz urinarnu inkontinenciju, infekcije mokraćnog sistema, probleme s bubrezima, oštećenje bešike i slično.
S obzirom na to da urinarna retencija može izazvati zdravstvene komplikacije, važno je da se savetujete s lečnikom ako imate sledeće simptome:
- Osećate da morate mokriti često, osam ili više puta dnevno;
- Teško započinjete mlaz prilikom mokrenja;
- Mlaz urina vam je slab i isprekidan;
- Nakon mokrenja osjećate novu potrebu za mokrenjem;
- Ustajete nekoliko puta tijekom noći radi mokrenja;
- Imate naglu potrebu za mokrenjem;
- Ne možete prepoznati kada vam je bešika puna;
- Imate dugotrajan osećaj nelagode u području pelvisa (zdjelice).
U slučaju da lečnik sumnja na urinarnu retenciju, može vas uputiti na dijagnostički postupak.
Dijagnoza i pretrage
Anamneza
Vaš lečnik će možda već na temelju anamneze moći utvrditi imate li urinarnu retenciju. Osim uobičajenih elemenata anamneze, liječniku pri dijagnozi može pomoći i ako ste vodili ili vodite „dnevnik mokrenja“.
Fizikalni pregled
Prilikom fizikalnog pregleda utvrđuje se postoje li neurološka stanja koja bi mogla utjecati na vaše poteškoće s mokrenjem. Također mogu biti pronađene „mehaničke“ smetnje mokrenju poput benigne hiperplazije prostate.
Laboratorijski nalazi – npr. analiza urina i urinokultura.
Ultrazvučno mjerenje – neinvazivna metoda kojom se utvrđuje količina zaostalog urina u mokraćnoj bešici nakon mokrenja. Mnogi stručnjaci se slažu da ostatak urina <100–200 ml ukazuje na prihvatljivu razinu pražnjenja bešike.
Uroflow pretraga – još jedna neinvazivna metoda kojom se meri protok urina. „Obrazac“ protoka urina ne daje nužno dijagnostički uvid, ali slabiji protok može ukazati na poteškoće prilikom uriniranja. U tom smislu „uroflow“ je više „orentacijska“ pretraga.
Druge invazivne urodinamske obrade – sveobuhvatna urodinamska analiza općenito je potrebna za utvrđivanje urinarne funkcije.
Urodinamske pretrage najbolji su način utvrđivanja abnormalnosti mjehura i mokraćne cevi prilikom faze istjecanja/pohrane, a također i prilikom mokrenja u slučaju neurogene bešike.
Stoga su katkada potrebne tzv. invazivne pretrage.
Na primjer, u svrhu pregleda jedan se kateter stavlja u rektum a drugi se kroz mokraćnu cev uvodi u mjehur. Zatim se preko elektroda promatra aktivnost mišića zdjeličnog dna.
Za vrijeme pregleda, bešika se puni fiziološkom otopinom i beleži se vaš „osećaj“ punoće bešike i potrebe za mokrenjem. Kada više ne možete zadržavati urin, sledi mokrenje u posebnu posudu.
Pretraga omogućuje procjenu funkcioniranja bešike, je li bešika stabilna, postoji li curenje urina i je li normalno.
UPUTE ZA PRIPREMU PRIJE PRETRAGA
- dođite na pregled s punom bešikom
- ponesite sa sobom dnevnik mokrenja
- ako ga koristite, ponesite sa sobom urinarni kateter koji vam odgovara.
Važno je također znati da se pretrage ne obavljaju u periodu mesečnice ili dok traje infekcija urinarnog trakta.
ZA OSOBE S OZLJEDOM KIČMENE MOŽDINE
Inicijalne urodinamske pretrage kod osoba s ozledom kičemne moždine trebale bi se izvoditi tek nakon faze spinalnog šoka. Preporučeni tretman za retenciju urina je intermitentna kateterizacija, a retko uporaba trajnog katetera.
Studije preporučuju: analizu urina svakih šest mjeseci, urinokulturu kada je osoba simptomatična, ultrazvučnu pretragu svakih šest mjeseci i urodinamsku obradu svakih 1-2 godine. Kod osoba s visokim tlakom detruzora obrada se savjetuje unutar 12 mjeseci.
